Dočekuje nas superizborna godina, tri izborna procesa na razini čitave države, a trenutno je u fokusu, kako to najčešće i biva, kad će biti parlamentarni. No, često se iza brda zavalja drugo i drugačije od onog što je u mainstreamu. Pa se tako može pretpostaviti kako će izbori za Europarlament biti prvi, te ne samo to, nego veliki as iz rukava HDZ-a.
HDZ i premijer Plenković već su u kampanji za euroizbore. Vidimo da svaki dan otvara teme koje se tiču Europe, ponavljau se priče o Schengenu i uvođenju eura, nerijetko mu je Ukrajina u fokusu. Istovremeno je oporba još uvijek u vakuumu, još nisu dodirnuli ništa što bi se diralo europskih politika, govori nam Tea Romić, politički specijalist u Grizli komunikacijama, inače Dubrovčanka. I dosta bitna referenca, višegodišnja novinska izvjestiteljica iz Sabora prije odlaska u PR vode. Smatra da je to tek jedan od razloga zbog kojih će euroizbori biri prvi na redu dogodine.
Polazišna pozicija HDZ-a je najbolja, oni najviše novca dobijaju od mandata u Saboru, a ujedno su jedina stranka koja i dalje prima donacije. Svi drugi su u novčano težoj situaciji. HDZ je tako u situaciji da može novac rasporediti za tri kampanje te na prvoj iscrpiti oporbu. Gdje bi dobit bila ogromna, neuspjeh pojedinih oporbenih stranki poput SDP-a mogla bi uzrokovati njihove unutarnje turbulencije, što bi im bio uteg za parlamentarne izbore. Koje HDZ nema potrebe niti rezona raspisati prije rane jeseni dogodine, drži Romić.
Potencijalni plan HDZ-a tu je zapravo jednostavan, iskoristiti izbore za Europarlament za iscrpljivanje protivnika, odraditi ovu dugotrajnu kampanju, a onda sačekati da prođe sljedeće ljeto. Koje uvijek donese novac u državu i ljudi budu zadovoljniji. Novčana spremnost, višemjesečna kampanja i činjenica da na euroizborima se sve češći politički skandali imaju najmanje utjecaja trebali bi dovesti do raspisivanja već u rano proljeće dogodine.
Tea ističe i kako političke stranke kao da ne prepoznaju mogućnosti koje ovi izbori nude, kao i sve on o što nosi sudjelovanje u Europskom parlamentu.
Ruža Tomašić je svojim djelovanjem kod tema ribarstva definitvno pomogla domaćim ribarima. Biljana Borzan je izgradila svoju poziciju kroz potrošačke teme, u kojima je bila izuzetno uspješna. HDZ-ovi članovi se ističu lobiranjem za status kandidata za BiH. S druge strane, imamo i negativne primjere. Mislav Kolakušić nakon što je izabran jednostavno se ugasio na četiri godine i nema ga nigdje, pojašnjava PR specijalistkinja.
Nije nebitno ni saznanje da je trenutačni plan vladajuće stranke da nositelj za euroizbore bude sam Andrej Plenković. Kojem ti izbori ipak puno znače, njegov san je svoju političku karijeru završiti na nekoj visokoj poziciji unutar sustava EU. Uz sve, Europa je trenutačno u turbulencijama, sami izbori bitni su i za daljnju sudbinu EU-a. Stoga će se oporba jako brzo morati angažirati na ovim temama, inače će im HDZ izgraditi stamenu polazišnu poziciju pojačanu dobrim novčanim sredstvima.
No, kad se sve zbroji, već danas se može pretpostaviti da će biti veliki problem s odazivom birača. To je boljka svih izbora, a ovi običnom čovjeku za sada djeluju nekako životno najdalji. Romić smatra kako će stranke morati ići agresivno na društvene mreže, da je to jedini način za dovući birače na izbore, prije svega mlađe.
Sve projekcije govore da će se najviše novca trošiti na društvene mreže. Zbog starijih glasača nešto sitno će se uložiti i u klasičnu propagandu, ali ogromna većina ići će na internet. Nije to nikakva novina svjetska, čak možemo reći da Hrvatska malo i kasni za zapadnim trendovima, gdje su društvene mreže već neko vrijeme nositelj političkih kampanja, kaže Romić, dodajući da će to značiti i jači angažman politike na TikToku. Jer sva istraživanja kažu da je mladima ta mreža uvjerljivo najbitnija. Teško je zapravo dočekati vidjeti neke starije političare kako se lome napraviti dobre TikTok stvari. Doduše, medijima će biti tlaka pratiti još jednu društvenu mrežu kako bi vidjeli što se događa.
Za kraj smo iskoristili Teino iskustvo u izvještavanju politike da je pitamo vidi li mogućnost neke “treće opcije” u godini koja nadolazi.
Za sada nema nekog tko bi bio ta nova treća opcija. Most će biti na svom prosjeku, njegovi postoci su stabilni, Domovinski pokret ne možemo nazvati trećom opcijom, to je više desno krilo HDZ-a u svom djelovanju. Puljak se nadao nakon splitske pobjede da bi mogao biti to, ali za sada ima previše internih problema i odaje dojam nekog s kim je teško surađivati. Ali treba kazati kako neka treća opcija još stigne izroniti, treba se sjetiti prvog uspjeha Mosta, oni su dosta kasno pred izbore uopće se pojavili kao relevantan politički faktor, zaključuje Romić.
Dolaze nam tako izbori za Europski parlament sljedeće godine, a HDZ ima uvjerljivo najbolju startnu poziciju te ći ih možda iskoristiti za iscrpiti protivnike pred ostale izbore.
