Jučer je AP došetao do Sabora dati nekakvo izvješće o stanju nacije, institut prepisan od Amerikanaca, ali ajde, nek’ bude veselo. I bi veselo, jer dok je Veliki Vođa govorio, oporba je lupala po stolovima i radila buku.
A onda, kad je Plenky završio, ustadoše njegovi vjerni štitonoše, paževi, trabanti i sva svita te zapljeskaše dugo i skladno. A pridružio im se i on sam, aplaudiravši valjda sam sebi.
Uglavnom, totalni cirkus, nakon kojeg su se međusobno optuživali u uobičajenom tonu, i svašta je tu izgovoreno, jer brzo su izbori i svima je stalo osigurati još koju godinu života na grbači radnoga naroda, a mi smo izdvojili samo jednu rečenicu izgovorenu od samog premijera nakon svega:
“Nadam se da inventar Sabora nije pretrpio neku veću štetu.”
Zapravo, kad malo bolje razmislimo, da se dogodilo i nešto puno gore, i mi bismo bili zabrinuti isključivo za istu stvar. Šteta inventara i same zgrade.
Sve drugo ne vrijedi ništa. Baš kao ni ono u zgradi preko puta.
