U Trafici imamo prednost da svi volimo čitati i svi volimo posjetiti Mediteranski festival knjige, kao jedan od svjetionika kulture Splita. A onda ja kao urednik imam privilegiju da kolegu Gorana mogu poslati da prati predstavljanja i okrugle stolove, dok ja mogu temeljito baciti oko na štandove s knjigama, vidjeti što ima, dati možda kakvu i preporuku, koliko god preporuke knjiga bile obojane onim subjektivnim.
Za početak kažimo da ako volite bilo kakve knjige, isplati vam se otići sve da moje preprouke držite bezveznim. Jer ima svega, od najpoznatije beletristike, preko nekih dragulja starih izdanja, pa do publicistike. Recimo da bi studentima medicine bilo jako pametno otići, taj dio znanstvenih izdanja je nevjerojatno dobro pokriven. Dosta izdanja je s ozbiljnim popustima, i vrlo dobre knjige se mogu naći čak i za dva eura, iako najnovija izdanja ipak nemaju tako enormne popuste.
Počet ćemo malo s privatiziranjem pa ćemo preporučiti da pogledate koliko vas zanima “Miljenko i Dobrila” od Marka Kažotića. Ljubavna priča iz Kaštela, o svojevrsnom Romeu i Juliji tog kraja. Kaštelani su jako dobro brendirali tu priču, imaju turističke ture, postoji i dvorac ovog para, a s knjigom dobijete sav potreban background. Na istom štandu smo zamjetili i izdanje Judite, nešto što bi svatko trebao imati na policama, ma koliko teško bilo čitati Marulića. Istaknimo i da je gospođa tog izdavača izuzetno uslužna, dosta će vam objasniti, kazati i kad možete očekivati daljnje popuste do kraja godine.
Malo dalje nas je oduševilo nešto potpuno drugačije. Priča o fići, kultnom vozilu iz bivše države, kojeg i danas tu i tamo možete vidjeti na cestama. Malo jajasto vozilo s godinama je došlo gotovo do kultnog statusa, a autor Martin Pogačar stvarno se potrudio dati kompletan prikaz povijesti, od odluke radnika u tvornici da upoće izrađuju vozilo, pa do njegovog kraja na tvorničkim linijama. Ono što se posebno treba istaknuti da se u izdanju može vidjeti masa raritetnih fotografija iz doba pokretanja proizvodnje, ali i čitavog života legenradnog fiće. Zastavi 750, kako se službeno zvao, ako to itko uopće pamti.
Za one slabe na kućne ljubimce tu je vesela i zaigrana edicija Mačkozbornik. Na zanimljiv, donekle humorističan način predstavljene su mačke u popularnoj kulturi. I dok se čovjeku čini da dosta takvih stvari zna, od vrućih limenih krovova pa do Catwoman, ipak iznenadi koliko su zapravo mačke korištene u književnosti, filmu, kulturi…
Idemo i na neke ozbiljnije stvari, zapravo za jako dobru cijenu može se uzeti i Sapiens: Kratka povijest čovječanstva od Yuvala Noaha Hararija. Radi se o jednom od trenutno najpopularnijih povjesničara, Izraelca koji ima dosta zanimljiv pristup povijesti. Primjerice, u ovoj knjizi daje presjek čitave povijesti ljudske rase u posljednjih 70-tak tisuća godina, od doba kad je homo sapiens nadmašio neadertalca. Manje se bavi političkim segmentom povijesti, više daje kulturološki, sociološki i biološki pregled.
Mnogi ljubitelji nogometa prate ovaj portal, pa moramo spomenuti i knjigu Richarda Millsa Nogomet i politika u Jugoslaviji. Pomalo je bizarno da je prvi pravi pregled nogometa kao političke aktivnosti u bivšoj državi dao stranac. Valjda to tako treba biti, domaći bi tu bili jako subjektivni. Millsa se isplati pročitati, pratiteljima ovim zbivanja ne donosi mnogo novosti, ali to je lijepo sve stavljeno na jedno mjesto.
Blo bi glupo ne spomenuti i neko glazbeno izdanje, biografski dio jako je dobro pokriven, od Gunsa i Metallice do Balaševića, Mercurya, Arsena Dedića… Mi ćemo preporučiti od Ronena Givona biografiju Pearl Jama, jednog od dva mamuta grunge pokreta. Već sama ta činjenica dovoljna je da ponuka one koji prate glazbu da bace oko na knjigu.
Gdje je beletristika, netko viče. Tu je, ima milijardu izdanja i teško je sad izdvojiti neke naslove. Manje više je čitava domaća knjiga prisutna, a i sva poznata izdanja stranih, usudio bih se kazati. Onda subjektivno pristupimo, ljubitelji Stephena Kinga na svome su na MFK. Ogroman broj naslova, vjerojatno nisu svi, ali ni sam King više ne zna koliko je knjiga napisao. Ima tu i ekskluzivnih izdanja, svakako Gripe moraju biti mesto za vizitu onih koji vole ovog autora horora.
Tu je i Nesbo, sve od njega, vele nam na štandu. Uključujući i Krvavi mjesec, povratak inspektora Harrya Holea nakon što četiri godine Nesbo nije pisao ništa sa svojim glavnim junakom. Prepreka onima koji bi mođžda hjeli čitav serijal može se nalaziti u novčaniku, 13 naslova jednostavno nije jeftin sport.
Ako bi morali naći neku zamjerku u ponudi, to je da će možda ljubitelji fantasyja biti malo zakinuti. Književni smjer koji je zbog izdanja Georga Martina te ekraniziranja Tolkiena posljednjih desetljeća u uzletu mogli bi misliti da je broj ovakvih knjiga ipak nešto manji. U redu, ima se Tolkiena u britanskom izdanju, tu je gotovo čitav opus američke autorice Sarah Maas koja se probila romanima o Pepeljugi koja je zapravo asasin. No, od klasika Martina, Williamsa, Salvatorea, Kaya nema ništa. Lažemo, u antikvitetnim izdanjima smo vidjeli jednu od Kayovih knjiga iz serijala Al Rassana. Uostalom, nema ni domaćeg Tolkiena, iako će tvrdokorni fanovi kazati da je tako i bolje obzirom na agresivni prijevod posljednjeg izdanja.
I za kraj malo onako općenito. Ima masa izdanja za djecu, to nismo posebno gledali jer i nismo baš neka referentna vrijednost za takvu književnost. Istaknimo i veliki broj stripova, stvarno ima svakakvih izdanja, spomenimo recimo strip o povijesti Doorsa. Kako ne bi kupili sve Zagore ikada na kraju smo se držali malo dalje od tih štandova. Primjetit ćete i da nismo govorili na kojem je štandu što. To je zato jer je samo pregledavanje štandova, naslova i izdanja zanimacija i zadovoljstvo samo za sebe. Kolega Goran već je jučer kazao kako većina izdavača ima POS aparate, kartice prolaze, opasnost po budžet. Da se i pohvalim, najsretniji sam bio jer sam u antikvitetima našao “Dan trifida“, SF klasik koji sam 20 godina pokušavao pronaći, sad je za pet eura popunio kućnu kolekciju.
I za kraj, jedna knjiga za koju nemamo pojma kakva je, ali nas je kupila naslovom.
