U izvješću Europske Komisije o vladavini prava za 2023.-u, u poglavlju gdje se analizira stanje pravosuđa u Hrvatskoj stoji:
U 2022. godini poduzeti su pozitivni koraci u vezi s hrvatskim pravosudnim sustavom, uključujući ukidanje periodičnih sigurnosnih provjera sudaca odlukom Ustavnog suda, a pripremaju se i izmjene u vezi s njima u odnosu na državne odvjetnike. Elektronički registri za provjeru imovinskih izjava sudaca i državnih odvjetnika sada se koriste od strane Državnog sudbenog vijeća i Vijeća državnih odvjetnika.
Pitanja integriteta među sucima i državnim odvjetnicima rješavaju se u disciplinskim postupcima, a kazneni postupci u slučajevima navodne korupcije sudaca su u tijeku. Pitanje visine naknade sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja se razmatra, iako postoje zabrinutosti.
Javna komunikacija o radu pravosuđa mogla bi se poboljšati, kako je preporučeno i od strane pučke pravobraniteljice. Razina percepcije neovisnosti pravosuđa i dalje je vrlo niska. Pravosudni sustav je dodatno proširio elektroničke komunikacijske alate i smanjio zastoje, ali značajni problemi u učinkovitosti i kvaliteti i dalje postoje.
Hrvatska se obvezala poduzeti zakonodavne mjere u vezi s mitom stranih javnih dužnosnika. Učinkovita istraga visoke razine korupcije se nastavila, a ukupan broj optužnica i presuda se povećao. Pretjerano dugotrajno trajanje istraga, kaznenog progona i sudskih postupaka u vezi s koruptivnim djelima i dalje podriva učinkovitost protukorupcijskog sustava.
Resursi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa su povećani kako bi odgovarali njegovim zadacima, iako i dalje postoje poteškoće u provjeri imovine.
Uvedeni su Kodeksi ponašanja za zastupnike u Parlamentu, a i gotovo sve lokalne i regionalne uprave također su ih uvele. Nacrt zakonodavstva o lobiranju je dostavljen na javno savjetovanje.
Zakonodavstvo o općem pristupu informacijama i javnim dokumentima je revidirano, dok u nekim slučajevima kašnjenja i dalje predstavljaju problem u praksi. Brige u vezi političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije i javne medijske kuće HRT u odnosu na parlamentarnu većinu i dalje postoje. Informacije o vlasništvu medija su javno dostupne.
Nisu poduzeti daljnji koraci u jačanju okvira za postupak javnog natječaja za državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima.
Samo su neki koraci poduzeti u vezi s pitanjem strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih prema novinarima, što i dalje predstavlja značajnu brigu koja utječe na profesionalno okruženje za novinare.
Broj javnih savjetovanja značajno je porastao. Priprema novog Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2021. do 2027. godine nije napredovala. Praćenje preporuka pučke pravobraniteljice se donekle poboljšalo, iako i dalje postoje izazovi u osiguravanju pristupa informacijama.
Vezano za prošlogodišnje preporuke Komisije, Hrvatska je postigla:
- značajan napredak u preporuci da se ponovno razmotre nedavno uvedene periodične sigurnosne provjere koje provodi Nacionalna sigurnosna agencija nad svim sucima i državnim odvjetnicima, osiguravajući njihovu integritet putem drugih postojećih mehanizama, uzimajući u obzir europske standarde o neovisnosti sudova i autonomiji tužitelja te mišljenje Venecijanske komisije.
- određeni napredak u uvodjenju sveobuhvatnog zakonodavstva u području lobiranja, uključujući i osobe s visokim izvršnim pozicijama, te uspostavi javnog registra lobista.
- nikakav napredak u daljnjim koracima u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja putem uspostavljanja jasnih kriterija, dobre prakse i mjera nadzora kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje novog postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije.
- određeni napredak u rješavanju pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih prema novinarima, uključujući suzbijanje zloupotrebe zakonskih odredbi o kleveti te poticanje svijesti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
- određeni napredak u osiguravanju sustavnijeg praćenja preporuka i zahtjeva za informacijama pučke pravobraniteljice.
Osim podsjećanja na obveze preuzete u sklopu nacionalnog Plana oporavka i otpornosti u vezi s određenim aspektima pravosudnog sustava i okvira za borbu protiv korupcije, preporučuje se Hrvatskoj da:
- Nastavi strukturne napore u rješavanju pitanja naknade sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja, uzimajući u obzir europske standarde o resursima i naknadama za pravosudni sustav.
- Usvoji sveobuhvatno zakonodavstvo u području lobiranja, uključujući osobe s visokim izvršnim pozicijama, te uspostavi javni registar lobista.
- Revidira Kazneni zakonik i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kako je navedeno u Antikorupcijskoj strategiji, kako bi se povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona koruptivnih djela.
- Nastavi s jačanjem okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavom jasnih kriterija, dobre prakse i mjera nadzora kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije.
- Učini dodatne napore u rješavanju pitanja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) usmjerenih prema novinarima, uključujući pregled pravnih odredbi o kleveti i poticanje šire primjene proceduralnih pravila koja omogućuju odbacivanje neosnovanih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
- dodatno poboljša praćenje preporuka i osigura sustavnije odgovaranja na zahtjeve za informacijama pučke pravobraniteljice.
Cijelo izvješće možete pročitati ovdje.
