Neviđena je situacija s napadima na trodiobu vlasti koja se u posljednje vrijeme događa u Hrvatskoj. Sve je sada konačno eruptiralo s Uskokovim zahtjevom prema Europskom tužiteljstvu za dokumentaciju iz slučaja pronevjere EU sredstava na Geodetskom fakultetu. Čime je ta institucija pokazala da namjerava pratiti narativ premijera Andreja Plenkovića, koliko god on bio van pameti.
Da sve ode na još luđe grane pobrinula se još uvijek aktualna šefica DORH-a Zlata Hrvoj Šipek. Koja je na novinarska pitanja je li Uskok postupao tako zbog svega što Plenković govori odgovorila niječno. I pojasnila da nije zbog onog što govori, nego je Vlada dopisom faktički naložila ovo postupanje. A Uskokovci su poslušali. Ovakvog nasrtaja na neovisnost tužiteljskih institucija nije bilo u proteklih 25 godina.
Zaokružuje tako HDZ svoj utjecaj na pravosudne organe u nečem što se može nazvati specijalnom političkom operacijom (SPO). Odabrali su Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika, jučer je i prisegnuo. Čak je i Ustavni sud, inače dosta blizak vladajućima, odbio sudjelovati na prisezi, i njima je to previše. Uz to ističu i kako je moguće da sve to dođe na sam Ustavni sud, pa kao ne žele se označiti unaprijed.
Kao šlag na vrhnje je izglasavanje Lexa AP, pormjena Kaznenog zakona koja ima samo jednu nakanu, spriječiti zviždanje u za politiku neugodnim slučajevima. Neće više tek tako izlaziti u javnost poruke iz mobitela Josipe Rimac i Gabrijele Žalac. A iako se pod pritiskom izbacilo novinare iz spiska onih koje bi se za to moglo kažnjavati, ostaje realna mogućnost prisluškivanja i premetačina redakcija ako se objavi ovakvo nešto. HDZ-ov MUP se odlučio na sličnu opreaciju prije 14 godina, kad su nadzirali nekoliko novinara i tada glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. No, tada se nisu usudili prisluškivati, nego su samo analizirali količine kontakata. Sad će moći biti šire ruke u određivanju mjera.
Ono što najviše tjera na razmišljanje je sam vremenski okvir pjenjenja premijera AP. U izbornoj je kampanji, a svejedno se rukama i nogama bori protiv Europskog tužiteljstva i za punu kontrolu domaćeg. Savršeno svjestan da to utječe na izbore, da će bar za neki postotni poen povećati izlaznost protestnih birača koji će iživcirani ovime ipak otići na birališta. Nitko neće raditi protiv sebe, dakle Plenkoviću je trenutačno bitnije da podmetne klipove Europskom tužiteljstvu nego da si omogući pobjedu na izborima. Što onda tjera čovjeka da se upita što se sve krije u obnovama nakon potresa. Tko je tu zarađivao i koliko je blizak Plenkoviću ako se ovako žesti na europske tužitelje?
Plenković se bez ikakve ironije na društvenim mrežama hvali kako rade na obnovi, tri godine nakon zagrebačkog potresa. Već sam vremenski rok je dokaz da se minimalno radilo aljkavo. No, ova pravosudna borba izvršne vlasti definitivno je indikator da je bilo i drugih stvari. Dodatna indikacija je i nesklonost države da Europskim tužiteljima omoguće direktn i pristup bazama podataka Porezne uprave. Čime se onemogućava da se vidi tko se u posljednje tri godine i službeno obogatio.
Sve u svemu, iza kulisa se očigledno događa nešto bitno, a nije bez osnove kazati i da se bitno događalo tokom obnove od potresa. Plenković i Vlada ne mogu izvući situaciju koja je trenutačno, sam Županijski sud je utvrdio kako Europsko tužiteljstvo ima nadležnost nad spisom s Geodetskog fakulteta, već su se branitelji žalili tvrdeći da nemaju jurisdikciju. No, kako je to jutros kazao odvjetnik Veljko Miljević, prava nakana vjerojatno je pokušati blokirati pojedina proširenja istrage na druge osobe, ukoliko ih bude. A sve ovo što se događa navodi da će biti tih proširenja. Hoće li se pravosuđe onda uspeti iskobeljati iz čvrste šape izvršne vlasti i stranke na vlasti, pokazati će tjedni i mjeseci koji dolaze.
