Hrvatsko novinarsko društvo danas je održalo tiskovnu konferenciju na kojoj se snažno usprotivilo radnom prijedlogu novog Zakona o medijima, o kojem smo jučer već pisali.
Problema u ovom prijedlogu ima toliko da bi ova presica trajala pet sati da idemo jednu po jednu stvar. A i duh zakona je takav da prijeti smanjenju medijskih sloboda te neovisnosti novinarstva, kazao je predsjednik HND Hrvoje Zovko. Dodao je i kako su Ministarstvu kulture poslali i dopis s prijedlozima te da očekuju odgovor u roku od 15 dana. U tom dopisu popisane su problematične stvari, pa hajdemo ih još jednom istaknuti.
HND-u je prije svega problematična uredba kojom izdavač bez objašnjenja može maknuti novinarski tekst iz izdanja. Uništava se time i novinarska i urednička neovisnost. Trenutačno izdavač samo određuje uređivačku orijentaciju, urednik provodi uređivačku politiku, a novinar piše. IZ HND-a ističu kako bi i urednikovo izbacivanje teksta ili priloga bila neprihvatljiva cenzura, dok mogućnost da to napravi izdavač ozakonjuje loše prakse koje se trenutno događaju.
Naime, nije neka velika tajna da neki izdavači utjecajem na urednike znaju dirigirati koji i kakvi se tekstovi objavljuju. Obično su to oni koji se diraju u oglašivače ili centre moći povezane s izdavačem. Ovim zakonskim rješenjem prestala bi potreba za ovakvom indirektnom cenzurom, nego bi izdavači mogli to raditi otvoreno i s odobravanjem zakonodavca. Iz novinarske udruge ističu kako se ovakvim rješenjem gazi i veći broj odredbi dokumenata Europske unije.
Ističe se i besmislenost odredbe prema kojoj novinar kojem je prilog cenzuriran ima pravo objaviti ga u drugom mediju “ako to nije u suprotnosti s njegovim obavezama prema nakladniku“. Uobičajeni dio svakog ugovora o radu profesionalnog novinara je zabrana rada za druge izdavače, tako da je ova zakonska odredba jednostavno besmislena.
Požalio se HND i na sastav, način imenovanja i djelokrug Vijeća za medije te Vijeća medijskih stručnjaka. Vijeće za medije, koje nasljeđuje Vijeće za elektronske medije i pod svoju pasku dobiva sve medijske smjerove, i dalje bi se biralo kroz Sabor te bi u svojoj srži bilo politički obojano tijelo, predstavnici vladajuće političke opcije. Novinarski ceh predlaže da se dva člana imenuju iz redova samih novinara, a da za sve članove bude potrebna dvotrećinska većina u Saboru.
Što se Vijeća medijskih stručnjaka tiče, tu su sablažnjeni idejom da samo jedan od pet članova bude iz novinarskih redova, a da izdavači i fakulteti određuju četiri. Kako bi ovo tijelo trebalo biti ključno za dodjelu medijskih potpora, obzirom na prisutnost izdavača, došlo bi do apsurdne situacije da sami sebi određuju koliko će novca dobiti. Uz ovo, HND se izrazito buni bilo kakvog obliku upisnika novinara i fotografa. Radi se o jednoj besmislenoj stvari koja za cilj može imati samo kontrolu nad medijskom strukom, a usput je u sukobu s masom međunarodnih odredbi i konvencija koje se protive bilo kakvim novinarskim upisnicima.
Na tragu ovog je i protivljenje bilo kakvom nadzoru nad radom HND-a i drugih strukovnih udruga, što je rješenje bez presedana. Naime, Vijeće za medije bi trebalo imati nadzor na radom udruga, ali i dostupnost popisa članstva. Ovako sa strane gledano, radi se o prilično upitnoj ustavnosti odredbe, kojom u pitanje dolazi pravo na udruživanje. A Zakonom o udrugama dosta je jasno propisano koje pozicije unutar udruga moraju biti javne, nigdje se ne spominje nadzor članstva.
Istaknuti su i problemi s nomenklaturom oglašavanja, reklama i korporativnog komuniciranja, nemušte odredbe ostavljaju razne mogućnosti tumačenja, što nikako ne može biti dobro znajući za postojanje oglašivačkog pritiska na rad medija. Kao problem se vidi i odredba kojom “nije dopušteno u medijima umanjivati povjerenje javnosti u ulogu sudova u demokratskom društvu“. Što god da ona u stvarnosti značila.
Problematizirao je HND i nejasnosti kod sufinanciranja medija, gdje neke stvari nisu jasne, a neke su jednostavno krive, poput nakane da se sufinancira online pretplata samo na medije koji imaju i tiskano izdanje. Zaključak je i kako su vladajući odustali od poticanja pokretanja novih medija, pogotovo neprofitnih, lokalnih i regionalnih, jer ne postoje odredbe o tome u ovoj radnoj verziji.
“Učinit ćemo sve da spriječimo ovakav zakon. Potražit ćemo pomoć i u državi i izvan nje, prije svega s našim partnerima iz Sindikata novinara Hrvatske“, zaključuju u HND-u. A potvrdili su to i prisutni članovi vrha Sindikata, dodajući kako se u potpunosti slažu sa stavom udruženja.
