Search
Close this search box.
Vrijeme by DHMZ:
SPLIT 24.4℃ | tramontana 2.1 m/s
25. lipnja 2024. 09:47
Foto: Nikola Vilic / CROPIX  

Županija ulila još 10 milijuna kuna u Lećevicu, iako se još jedna lopata nije zabila

PODIJELI

Taman se bilo ušlo u 21. stoljeće kad je do tada malo poznat toponim Lećevica ušao u opću upotrebu, jer eto tu se trebalo izgraditi centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prošlo je nešto više od 22 godine kako još niti prva lopata zemlje nije zabijena, ali eto u Regionalni centar čistog okoliša (RCCO), koja je zadužena za izgradnju i kasniji rad centra uliveno je još deset milijuna kuna. Temeljni kapital povećan je na preko 50 milijuna kuna, a novac je trebao jer iako se zapravo ništa nije napravilo, RCCO ima devet zaposlenika kojima je prosječna plaća preko 8.200 kuna, odnosno u novoj valuti oko 1.100 eura. Treba to servisirati…

Planom iz 2007. godine centri za gospodarenje otpadom, njih 13, trebali su biti izgrađeni i stavljeni u pogon do konca 2011.. godine. Do danas su izgrađena dva. Druga godina koja se onda počela spominjati za Lećevicu bila je 2015., ali godinu prije roka svima je postalo jasno da se neće ispoštovati. Onda je kao graničnik postavljena 2018. godina, a i nacionalni i lokalni političari kleli su se u to da će rok biti ispoštovan. Nije. Ne da nije, do tada nisu rješeni niti svi imovinsko-pravni odnosi, pučki kazano nije niti čitavo zemljište otkupljeno. Nakon 2018. godine političari su postali pametniji, novi rok nije nigdje ozbiljno spominjan. Stigli smo tako do 2023. godine, a još se ništa nije napravilo. Osim utuklo još deset milijuna kuna s 10. siječnjom, kad je upis temeljnog kapitala proveden na Trgovačkom sudu u Splitu. Dapače, prema podacima iz 2021. godine, još uvijek nije bilo niti čitavo zemljište otkupljeno.

Lani se ipak pokušalo provesti projekt javne nabave izgradnje centra, ali to je neslavno propalo. Naime, predviđena cijena radova bila je 330 milijuna kuna, a najniža ukupna ponuda nije išla ispod 480 milijuna kuna. Za prvu fazu bilo je predviđeno 182 milijuna kuna, a najniža ponuda bila je 12 milijuna kuna veća. Takva razlika u predviđanjima i ponudama dovela je do poništavanja natječaja. Ovdje se vidjelo kako birokratska sporost ubija ovaj projekt. Naime, cijene rada i materijala u građevini ne poštuju sporost domaće birokracije i to stvara razliku u novcu koja na kraju bude nepremostiva.

Najgore od svega je da sad zapravo i nema nekog plana. Posljednje što se moglo naći od izjava je odgovor HDZ-ovog šefa RCCO-a Ivana Vukorepe Tportalu. U lipnju lani im je tako odgovorio kako “trenutno su u tijeku intenzivni razgovori sa svim ključnim dionicima, uključujući Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, oko daljnjih koraka u provedbi Projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji“.

Tamo 2008. godine bio sam u posjeti toplani u švedskom gradu Jönköpingu, koji je malo manji od Splita. Toplane koja je u sustavu gospodarenja otpadom, jer je zapravo spalionica smeća, Šveđani su praktični, ako imaš spalionicu smeća, zašto ne bi time grijao vodu za centralno grijanje. Tamo su mi pojasnili kako se ispod pet posto otapada na kraju odlaže, sve ostalo se ili reciklira ili spaljuje. Onako balkaniziranog po pitanju smeća i otpada još me najviše dojmilo postojanje cjevovoda iz lokalne klaonice do spalionice, gdje se pod pritiskom slalo biolški otpad, ostatke klanja, reklo bi se narodski. I to direktno u prostor spaljivanja, Švedi su to, paze i na zdravlje radnika, zašto da se izlažu ostacima mesa i kostiju ako ne moraju.

Da je netko s osam razreda osnove škole iz domaćeg sektora zbrinjavanja otpada tada bio tamo do danas je mogao u potpunosti prepisati švedski model. Ovako samo ostaje da i dalje švedski sustav gospodarenja otpadom od prije 15 godina doživljavam svemirskim brodom za ovo što se događa kod nas. I stanje se zapravo samo pogoršalo, onako subjektivno dojam je da problemi Zagreba s otpadom su danas još veći nego prije, a u Dalmaciji nikad više smeća zbog sve prometnijih turističkih sezona.

RCCO tako još uvijek ostaje samo mjesto gdje se moglo zaposliti koga, da ne stoji doma. Jadni Karepovac podnosi ono za što nikad nije bio predviđen, a zapravo je najstrašnije da u 90 posto Hrvatske nije ništa bolje nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na kraju ćemo se možda i doslovno ugušiti u vlastitom smeću. Ali bar smo digli temeljni kapital Lećevice. Inače, postoji još jedan vjerojatni razlog zašto je otkup zemljišta za Lećevicu išao sporo. Lećevica bi se trebala graditi u 70-postotnom sufinanciranju EU-a, a oni paze na utrošak sredstava. Pa se onda mora biti mnogo pažljiviji s tim otkupom, nego li je to kod striktno domaćih projekata, kod kojih zemljišta često prije samog natječaja čudno mijenjaju vlasništva.

PODIJELI

Vezane vijesti

Search

Follow Us

Split

24.4℃

N 2.1m/s

74%

1011.5hPA
  Vrijeme oko 2h:
21℃
Sri
24℃
Čet
21℃
Pet
22℃
Sub
24℃
Ned
  Vrijeme by DHMZ

Posljednje objavljeno